7. Književni festival POSTNINIOVSKE ČAROLIJE 13 - 17. januar

Klub Magistrala „Dragan Ve Ignjatović“
7. Književni festival POSTNINOVSKE ČAROLIJE
13 – 17. januar 2025 / 19.00 – 21.00

Moderatorka Dragana Kovačević


Sreda 15. januar
19. 00 Aleksandar Novaković – ZNAŠ KOGA SAM SREO? /  Vuk Bogdanović
19. 30 Tanja Stupar Trifunović – DUŽ OŠTROG NOŽA LETI PTICA / Igor Perišić
20. 00 Muharem Bazdulj – LIMENI LIJES ZA ZAIMOVIĆ ZEJNU / Vladimir Gvozden

Klub Magistrala „Dragan Ve Ignjatović“
7. Književni festival POSTNINOVSKE ČAROLIJE
13 – 17. januar 2025 / 19.00 – 21.00

Moderatorka Dragana Kovačević


Sreda 15. januar
19. 00 Aleksandar Novaković – ZNAŠ KOGA SAM SREO? /  Vuk Bogdanović
19. 30 Tanja Stupar Trifunović – DUŽ OŠTROG NOŽA LETI PTICA / Igor Perišić
20. 00 Muharem Bazdulj – LIMENI LIJES ZA ZAIMOVIĆ ZEJNU / Vladimir Gvozden

Aleksandar Novaković (Beograd, 1975), dramaturg, istoričar i pisac. Diplomirao Istoriju na Filozofskom fakultetu i Dramaturgiju na FDU, gde je magistrirao i doktorirao. Pored teatarskih i filmskih studija, piše scenarije, drame, romane, priče, pesme i aforizme. Autor dramskih i dokumentarnih formi emitovanih na Radio Beogradu. Romani: Vođa, Novo Smederevo, Gloriosa, Dobro nam došle, drugarice iz trikotaže!... Dobitnik nagrade Josip Kulundžić za dramaturgiju, Vibove za satiru, Zlatne kacige za aforizme, teatrološke stipendije John McGrath u Edinburgu, Mali Nemo za roman, VBZ nagrade za roman, nagrade časopisa Ulaznica, za priče i esej.
Znaš koga sam sreo? / Izdavač: Neos
(...) svedočanstvo o hororu koji živimo. Glavni junak, koji se suočava s pretnjom izbacivanja porodice na ulicu, kruži Beogradom tražeći posao. Suočavajući se s bezdušnošću i ludošću modernog kapitalizma, na putu do posla susreće zanimljive i iščašene ljude koje vreme nije štedelo. Odiseja potrage za poslom je i deo njegovog suočavanja sa samim sobom, usponima i padovima koje doživljava kao siromašni radnik iz predgrađa. Delo u kojem su pomešani crni humor i mrakovi današnje Srbije.
Izdavač

Tanja Stupar Trifunović (Zadar, 1977) diplomirala na Filološkom fakultetu u Banja Luci. Objavila 6 knjiga poezije, knjigu priča, 2 romana i grafički roman u saradnji s ilustratorkom Tatjanom Vidojević. Prevođena na engleski, španski, bugarski, mađarski, nemački, poljski, slovenački, makedonski, ruski, češki, danski, italijanski i francuski jezik. Dobitnica, pored ostalih, nagrada: Evropske unije za književnost za roman Satovi u majčinoj sobi, Risto Ratković i Milica Stojadinović Srpkinja za knjigu pesama Razmnožavanje domaćih životinja, Vitalove za roman Otkako sam kupila labuda, nagrade Vasko Popa za zbirku poezije Zmijštak.
Duž oštrog noža leti ptica / Izdavač: Laguna
„Roman Duž oštrog noža leti ptica, banjalučke pesnikinje i prozne autorke, pre svega je priča o ženskom odrastanju u ratnom okružju. Predratna, ratna i poratna gusta poetska apokalipsa predočena je na prvi pogled bez jasnog označavanja. Međutim, odmicanjem precizno tempiranog romanesknog vremena, na osnovu imenovanja junaka i konteksta postaje jasno da je reč o srpskoj zajednici u zaleđu dalmatinskog primorja koja se kasnije suočava sa hrvatskom vojnom operacijom Oluja i etničkim čišćenjem. (...) Na temelju koncentrisanog poetskog jezika, T. S. Trifunović napisala je svoj najzreliji roman, čvrst kao katanac za bol i melanholičan poput sećanja na doba nevinosti.“
Igor Perišić

Muharem Bazdulj (Travnik, 1977), pisac, prevodilac i novinar. Piše priče, romane, publicistiku i eseje. Dela su mu objavljena na engleskom, nemačkom, poljskom, bugarskom i makedonskom jeziku. Bio je novinar magazina Dani, zamenik urednika Oslobođenja, novinar Vremena, Politike i Nedeljnika. Dobitnik nagrada za novinarstvo. Među njegovim prevodima su knjiga izabranih Jejtsovih pesama i prepiska Ginsberga i Keruaka. Priče: One like a song, Čarolija..., soneti Heroes, romani: Tranzit, kometa, pomračenje, Sjetva soli, April na Vlašiću, Lutka od marcipana, Poslednji muškarac... Živi u Beogradu.
Limeni lijes za Zaimović Zejnu / Izdavač: Kosmos
Autentičnost glasa naratora po svojoj uverljivosti nekog može da podseti na slične kratke romane pisane u prvom licu, poput glasovitih Tikvi D. Mihailovića ili Kamijevog Pada: Od prve rečenice, priča nas guta kao plima. Kao parče slagalice već prepoznatljivog Bazduljevog proznog kaleidoskopa, ovaj roman deluje ponešto i kao nastavak rekonstrukcije jednog izgubljenog sveta i dodatak katalogu pokušaja da se od njegovih ostataka načini kakva-takva replika te da se makar u fantaziji i imaginaciji obnovi iluzija zavičaja.
Izdavač
 

Top